proslave zaštitnika župe (21. rujna 1982.) po prvi puta mladu novozagrebačku župu pohodi zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić . U jesen 1982. izvršeni su radovi proširenja i preuređenja stana koji služi kao crkveni prostor. Zbog sve većeg broja

. Njegovim dolaskom župa sada može još kvalitetnije odgovoriti potrebama vjernika. 21. veljače 1988. nadbiskup Franjo Kuharić po drugi puta je posjetio župu Dugave. Tom prilikom župni vijećnici na čelu s župnikom obavijestili su Nadbiskupa o

, a na njegovo mjesto dolazi vlč, Filip Lucić, mladomisnik. Na Matejevo (21. rujna) 1992. zagrebački nadbiskup kard. Franjo Kuharić blagoslovio je kamen temeljac koji je ugrađen u zid s desne strane ulaznih vrata u crkvu. U to vrijeme crkva je već bila

' u Zagrebu. Zvono je dar obitelji Šafran iz Zagreba, a posvećeno je zaštitniku župe Sv. Mateju. Na Matejevo 1994. kard. Franjo Kuharić po treći je puta pohodio župu u Dugavama i predvodio svečano euharijstijsko slavlje na kojemu se okupio veliki broj

župnik vlč. Vjekoslav Huzjak koji je nastavio započete radove. Franjo Kuharić obavio je blagoslov podignute pod krov kapele.

dr. Zvonimir Sabati, načelnik Općine Ludbreg mr. Franjo Križanić, a nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije kardinal Franjo Kuharić , te župnik Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu vlč. Josip Đurkan, ispunjava se zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. Godine

i uglednici na čelu s dr. Franjom Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u

. Studij teologije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika ga je zaredio nadbiskup Franjo Kuharić 16. studenoga 1969. godine. Kao mladomisnik Josip Mrzljak je pastoralno pomagao u više župa, a zatim je bio kapelan u

je nekako posebno naš hrvatski blagdan. To je dan našeg ponosa i naše pobjede. Na taj dan je 1991. godine naš kardinal Franjo Kuharić proglasio čitavom hrvatskom narodu da ne mrzi i da se ne osvećuje, jer ćemo samo tako pobijediti. Na Veliku Gospu je tako

liturgijskom institutu sv. Anzelma, također u Rimu. Za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je kardinal Franjo Kuharić u zagrebačkoj prvostolnici 28. lipnja 1992. godine.

imenovan dušobrižnikom studenata u studentskim domovima. U ožujka 1997. godine zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić imenovao je dr. Zvonimira Kurečića koordinatorom za pastoral mladih, a nekoliko mjeseci kasnije uspostavljeno je i

. No, značajno jest, da je nadbiskupskim dekretom našeg kardinala A. Stepinca ovdje službovao i drugi naš kardinal Franjo Kuharić Dakle, tu je još jedan trag našeg Blaženika Rado ih se sjećamo kao velike Marijanske bistričke hodočasnike

, tako i radom. Franjo Kuharić posvetio novoizgrađenu crkvu Srca Marijina i Gospe od Suza. Slavila se dotad najveća, i jedna od prvih, crkava

nacionalne svijesti nahvatalo dovoljno antisrpstva za rat koji je slijedio, pa i za dva-tri, tako da je kardinal Franjo Kuharić na početku devedesetih i poslije "Oluje" čak morao pozvati hrvatske vojnike da se ne odaju slijepoj osvetničkoj

izlaska iz tiska prvog broja časopisa "Glasilo Postulature Ivan Merz" u svibnju 1973. g. zagrebački nadbiskup msgr. Franjo Kuharić uputio je uredniku Glasila o. Božidaru Nagyu pismo ovoga sadržaja: